U suradnji Međunarodnog udruženja etnologa i folklorista (SIEF), Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i projekta PostCity u Zagrebu se od 23. do 27. rujna održala SIEF ljetna škola s temom „Postscapes Matter“.

Školu je pohađalo 24 sudionika iz petnaestak zemalja, uz više od deset predavača s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, Sveučilišta u Mainzu, Sveučilišta u Beču, Sveučilišta u Ljubljani te Instituta za slovensku etnologiju Znanstveno istraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU).

Propitivalo se zašto su, kako i za koga važni post(kraj)olici (eng. postscapes) u suvremenom postmodernom, postsocijalističkom, postjugoslavenskom i postindustrijskom kontekstu opterećenim ratnim sukobima, pandemijama, klimatskim promjenama i brojnim drugim društveno-političkim krizama i nesigurnostima. Pritom se postkrajolicima pristupalo kao življenim iskustvima, povijesnim i temporalnim stanjima, ali i kao konceptualnim alatima za promišljanje i razvijanje novih teorijsko-metodoloških okvira za razumijevanje svijeta oko nas i imaginiranje njegovih potencijalnih budućnosti.

Jednu od radionica u okviru škole, naslovljenu „PostCity – Workshop on (Counter)mapping for the Possible After“ održale su članice projektnog tima Nevena Škrbić Alempijević, Sanja Potkonjak, Petra Kelemen i Kristina Vugdelija.

Na primjeru pet lokacija: Buzina, Velesajma, prostora bivše Mesne industrije Sljeme, Tvornice Nada Dimić i nekadašnje Zagrebačke banke iza Glavnog kolodvora, studenti su zamišljali potencijalne buduće vizure i namjene ovih mjesta. Studenti su ovim postkrajolicima pristupali u njihovim različitim temporalnostima, od bližih budućnosti pa sve do imaginiranja utopijskih rješenja.

Gledajući unaprijed nekoliko godina i pitajući se koje su potrebe grada i njegovih stanovnika, a oslanjajući se na svoja iskustva i prakse diljem svijeta, studenti su najčešće predlagali prenamjenu bivših industrijskih prostora u javne društveno-kulturne centre i izgradnju stambenih blokova za potrebe socijalnog stanovanja. S druge strane, zamišljajući utopijsku budućnost, prostor Zagrebačkog Velesajma imaginiran je kao zelen (post)krajolik u kojem primat imaju životinje poput ptica i pčela.

Uz to, u okviru ljetne škole održane su tri terenske šetnje u suradnji s projektom „Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji EU: od etnografije do pojmovnika“ Instituta za etnologiju i folkloristiku, projektom „Mapiranje Trešnjevke“ Centra za kulturu Trešnjevka te Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću.